Lepe kuhinjske kecelje

Proizvodimo i prodajemo muške i ženske kecelje raznih modela,
u svim veličinama ili po Vašem kroju.
Isporuka na teritoriji cele Srbije.
Služba prodaje:
062/349 923 i 064/11 65 108

Kecelje i bluze

U istraživanju sprovedenom krajem prošle godine svaki peti ispitanik rekao je da se u firmi u kojoj radi ili je poslednje radio dešava da muškarci zarađuju više od žena na istim pozicijama, ali i da to nije pravilo.Takođe, čak 41% ispitanih smatra da muškarci dobijaju više povlastica (bonusi, mogućnost napredovanja, povišice) od žena za isti uložen trud.
Šta bi mogli biti uzroci ove pojave?
 Kecelje i kuvarske kape po Vašim merama. 
Na kućnu adresu. Veliki broj modela. 
Služba prodaje: 064/11 65 108

Jedan od mogućih uzroka, prema odgovorima ispitanika pretežno muškog pola, je da žene prihvataju manju platu jer se zapravo ređe “bore” za povišicu. Kao najčešći razlog za to navode sigurnost radnog mesta, zatim mišljenje žena da ne mogu same ništa promeniti po tom pitanju i nemogućnost promene posla. Nešto manje verovatni razlozi su neobaveštenost, sopstveno uverenje žena da nisu dovoljno uspešne kao muškarci, dok su najmanje verovatni razlozi mogućnost usavršavanja i napredovanja i ljubav prema poslu.

Prema istom istraživanju vezanom za utvrđivanje razlika u platama između muškaraca i žena, jedan od manje verovatnih uzroka razlike u platama je uverenje da su kod muškaraca često izraženije one lične osobine i sposobnosti koje doprinose poslovnom napretku. Ipak, najmanji broj ispitanih smatra da je verovatno da žene same biraju poslove koji su generalno slabije plaćeni i da su žene manje ambiciozne te im uspešna karijera nije toliko bitna.

Treba pomenuti da je, u poređenju sa Češkom, Slovačkom i Mađarskom, u Srbiji razlika u platama najmanja. Naime, muškarci u Srbiji zarađuju 8,5% više od žena na istim pozicijama, dok u Češkoj taj broj iznosi 16%, u Slovačkoj 15% i u Mađarskoj 12%.

Prodaja - kuvarska kecelja

300 grama mlevenog junećeg mesa
500g zelja
1 glavica crnog luka
1 jaje
3 kašike pirinča
1 kašika brašna
1 čaša belog vina
Spremanje:
Zelje očistiti u više voda (listove ne oštetiti) ključalom vodom.
Luk iseckati, spustiti na vrelo ulje, propržiti ga, i zatim dodati  opran pirinač.
Propržiti 3 minuta, pa dodati meso, izmešati i ukloniti s vatre, tako da se fil ne uprži. Posoliti, pobiberiti, razbiti sirovo jaje i sve izmešati. Ovim nadevom filovati svaki list i uviti sarmice.
Izmešati brašno i ulje i zagrevati na tihoj vatri 3 do 5 minuta tako da ne pregori. Spustiti nekoliko zrna bibera i poređati sarmice. Preliti ih vinom i toplom vodom, tako da sarmice budu potopljene.
Poklopiti i kuvati do jednog sata na tihoj vatri.

Mesarska kecelja presvucena PVC-om

Proizvodimo ih u vise modela. Sve modele odlikuje lako odrzavanje i prakticnost.
Preporucujemo ih mesarima i farbarima.
Za Beograd besplatna isporuka na kucnu adresu.

Kecelje za poslove po kuci

Nepravedno su “optužene” da beže u konformizam i izbegavaju obaveze. Međutim, ta konstatacija potpuno je netačna. Biti domaćica je najstresniji posao na svetu, dokazali su stručnjaci. Oni tvrde da ženski organizam drugačije reaguje na stres nego muški. A posao domaćice donosi ga u izobilju. Treba održavati kuću, kuvati, spremati, peglati, voditi računa da deca budu čista, nahranjena, da uče, da redovno izvršavaju svoje obaveze.
Majke domaćice često su i psiholozi, tvrde stručnjaci, jer najviše učestvuju u sazrevanju deteta, dele sa njim strahove, misli, želje...
Britanski naučnici tvrde da je nivo hormona stresa kortizola najveći kod domaćica. Ni saobraćajne gužve, ni problemi na poslu, ni mobing, nesigurnost za radno mesto, ne podižu nivo hormona stresa kao jedan običan dan prosečne domaćice. One, tvrde stručnjaci, trpe šest puta veći stres od državničkih funkcionera, brokera, medicinskih sestara, policajaca, vatrogasaca, taksista... čije su profesije dokazano najstresnije. Nauka je rekla svoje, ali se postavlja pitanje šta je to što izaziva toliki stres kod žena koje se bave samo svojom porodicom i domaćinstvom?

Stručnjaci kažu da je glavni problem “gubljenje kontrole nad sopstvenim životom”. Majke koje ostaju kod kuće imaju vrlo malo ili nimalo slobodnog vremena, izolovane su od ljudi tokom dana, dok se od njih se očekuje osmeh, briga i red u kući. Nimalo nisu posvećene sebi, ne mogu da se posvete sopstvenim željama i planovima, jer se to ne uklapa u dnevni raspored i zbog toga često “pucaju”, padaju u depresije i anksiozna stanja, imaju glavobolje i zdravstvene probleme. Ne mogu da se posvete nijednom životnom polju - ljubavi, karijeri, braku, majčinstvu, prijateljstvu, društvenom životu. Vremenom fizički i psihički posustaju, gube volju za životom, donose pogrešne odluke i narušavaju zdravlje. Da do ovoga ne bi došlo, stručnjaci “prepisuju” barem sat vremena dnevno koje će odvojiti samo za sebe, kada će raditi ono što vole, bez dece, bez muža, bez obaveza.


U Srbiji postoji veliki broj domaćica i mi smo jedina zemlja u Evropi koja nema zakon o ravnopravnosti polova. Zbog toga je srpskim domaćicama još teže. Statistike kažu da one ustaju u sedam ujtutru i budne su do jedan sat posle ponoći. Vode decu u školu ili obdanište, svraćaju u prodavnicu, sređuju kuću, peglaju veš, kuvaju ručak, žele da budu dobre majke i supruge, da dobro izgledaju. Ovako manje-više izgleda fotorobot prosečne srpske žene, napravljen na osnovu raznih istraživanja.

Takođe, statistike kažu da su srpske domaćice veoma nezadovoljne svojim seksualnim životom, izgledom i pozicijom u društvu. Često trpe nasilje, ali o tome ćute i za pomoć se javljaju tek kada su im ugrožena deca. Čine 55 % nezaposlenog stanovništva, uglavnom se udaju u tridesetim, manje koriste računar i vidove moderne komunikacije. Prema podacima, srpske domaćice provode pola sata dnevno u pomaganju deci oko domaćih zadataka, sto minuta u druženju i razgovoru sa mališanima, dok za kupanje i presvlačenje troše 67 minuta, a za šetnju naslednika oko 40 minuta dnevno. Na kućne poslove troše pet puta više vremena nego muškarci, pa kada se sve to sabere, one nedeljno imaju duplo više radnih sati od svojih zaspolenih muževa.


DA DOMAĆICE PRIMAJU PLATU...


Jedno istraživanje američkih naučnika došlo je do sledećih rezultata. Kada bi bila plaćena, domaćica bi godišnje zarađivala oko 140.000 dolara, za sve sate koje provodi u kuhinji, sa decom i obavljajući različite obaveze oko domaćinstva i porodice. Ta hipotetička zarada izračunata je na osnovu vrednosti radnog sata u Americi, a naučnici su došli do zaključka da domaćice rade 92 sata nedeljno, od čega čak 52 prekovremena sata, koja se teoretski dodatno plaćaju.

-Žene koje ne rade obavljaju svakoga dana barem deset poslova vezanih za domaćinstvo – kuvaju, peru, sređuju kuću, čuvaju decu, igraju se sa njima, voze ih na treninge i u školu...
Tako, izračunali su da bi domaćica zarađivala više od, na primer, šefa marketinga u nekoj dobrostojećoj firmi.

Kuvarska bluza prodaja u Beogradu

Interesantno je da je na pitanje "koji su najvažniji kvaliteti kod žena”, čak 44 % muškaraca odgovorilo da je to briga o domaćinstvu.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, žene poseduju manje od jedan odsto svetske imovine, a sve funkcioniše prevenstveno zahvaljujući njima.

Muske konobarske kecelje u francuskom stilu

Razvijajući liniju proizvoda za restorane i kuhinju, fokusirali smo se na kvalitet, funkcionalnost i dizajn.
Kao dodatak već postojećem asortimanu mešavine materijala i pamučnog satena, imali smo želju da kreiramo unikatnu kolekciju, kombinujući nove materijale sa klasicnim stilom.
Osvezite vas restoran lepim uniformama.

Kuvarske uniforme u Nedeljnom popodnevu Lee Kis

Jedna poznata ketering kompanija i restoran sa Novog Beograda su nam ukazali poverenje i u sledecem emitovanju ovog programa ce se predstaviti u nasim bluzama, pantalonama, keceljama i kapama.

Istakli su kvalitet nasih uniformi i vrlo vaznu cinjenicu da sijemo po meri svakog clana tima.

Drago nam je sto svojim inovativnim dizajnom mozemo da poboljsamo vasu poslovnu prezentaciju.

Uskoro prodavnica u centru Panceva

Најстарији назив насеља које се налазило на месту данашњег Панчева, на ушћу Тамиша у Дунав, јесте Панука. Први пут се у историји помиње као град, трговачка варош, 1153. године коју између осталих насељавају и Грци, наравно због трговине. У 15. веку га заузимају Турци и држе га под својом влашћу до 1716. године. Oд 1918. се зове Панчево.
За неколико дана мантили, кецеље, куварске капе
и куварске блузе у центру Панчевa

064/11 65 108
У средњем веку Панчево је припадало ковинској жупанији. После Пожаревачког мира и ослобођења од Турака (1716.) године, цео Банат улази у састав Аустро-Угарске монархије као аутономна област под називом Тамишки Банат. Тада почиње нагло насељавање ових крајева. Од 1716. до 1764. Панчево је било коморско. 1848/49 Панчево је много страдало током револуције.